?iji je ovo grad? 

Zadar 

3.7.2018.

 

zKn RGBza web


Bave?i se temom metoda revitalizacije javnih prostora, u  Zadru je 19. i 20.6.2018. odran drugi susret partnera projekta ?iji je ovo grad? u sklopu urbanog zadarskog festivala KvartArt koji poti?e novo promiljanje sadraja zaputenih javnih gradskih prostora te promovira urbanu kulturu. U organizaciji doma?ina, Drutva arhitekata Zadra, i nositelja projekta, Drutva arhitekata Varadina, na susretu su se okupili predstavnici partnerskih drutava arhitekta iz Pule, ibenika i Karlovca, gostuju?i predava?i i ostali zainteresirani sudionici.

 

 

 

Prvi dan bavio se temom privremenog koritenja kao metodom revitalizacije javnih prostora. Osnovni koraci u privremenom koritenju javnog prostora su osvje?ivanje javnosti, definiranje ponude i potranje, stavljanje teme na gradski dnevni red, osmiljavanje alata i standariziranje procedure. Nakon izlaganja partnera o njihovim iskustvima u pet hrvatskih gradova, uvidjelo se da su prvi korak privremenog koritenja ve?inom usvojili svi. Naime, ?esto su osmiljeni jednostavni, bazi?ni projekti privremenog koritenja koji zahtijevaju minimalne intervencije i ulaganja - kulturna, sportska i druga doga?anja kojima se poti?e interes javnosti i privremeno oivljava prostor.

20180619 113424 resize

 

 

ibenik je prepun ostataka industrije i vojarni, pa su upravo na tim prostorima najivlji primjeri privremenog koritenja. Istaknut je uobi?ajeni problem nedefiniranog vlasnitva koji sputava integralnu revitalizaciju.

 

Drutveni centar Karlo Rojc u Puli rijetki je hrvatski primjer kada je privremeno koritenje formalizirano. Nakon to su naputenu vojarnu devedesetih po?ele skvotirati udruge, grad Pula je ugovorima regulirao koritenje tog prostora i omogu?io trajnu prenamjenu u drutveni centar. Na pulskom primjeru istaknuto je da je koritenje jedno od sredstava planiranja prostora, ?emu obavezno prethodi mapiranje. Me?utim, sve ove tehnike djelovanja su besmislene bez uporita u stratekim dokumentima i podrke uprave.

 

Dobra suradnja civilnog drutva i uprave ostvarena je u Zadru prilikom organizacije i provedbe urbanog festivala KvartArt kojeg je predstavio ime Erli?, pro?elnik Upravnog odjela za EU fondove. KvartArt se drugu godinu zaredom odrava u prostoru bive vojarne Stjepan Radi?. Iako se zgrade koriste, javni prostor izme?u zgrada je neodravan, ote?en i opasan. Organizatore je zanimalo to je ono to gra?ani osje?aju da ovaj prostor eli biti?. U suradnji s arhitektima, prole godine su definirane male intervencije kroz radionicu Gradionica, od kojih su dva projekta, utinel i Zelenie ove godine realizirana. Iako su intervencije male, njima se zadaje put kuda taj kvart eli i?i.

 

Varadinski primjer integriranog akcijskog plana za revitalizaciju bive vojarne u Optujskoj ulici izra?en je u sklopu projekta MAPS, Urbact III. U njegovoj je izradi metodologija privremenog koritenja odigrala vanu ulogu kako bi se prostor postepeno stavljao u funkciju i oblikovao u skladu s potrebama budu?ih korisnika.

 

Zaklju?no, Marko Ercegovi? iz Udruge gradova je na temelju svog iskustva sa hrvatskim gradovima utvrdio da implementacija inovativnih metoda u proces planiranja javnih prostora zahtijeva strpljenje i vrijeme, ali da su pomaci mogu?i.

 

IMG 20180619 151301 resize

 

 

U drugom dijelu dana odrana je radionica uz pomo? metode Opera kroz koju se obradilo pitanje Kako poboljati javne prostore u hrvtskim gradovima? Predloite akcije.

 

Nakon obilaska javnih prostora Zadra, sudionici projekta "?iji je ovo grad?" su se u ve?ernjim satima okupili na domjenku na krovu stambenog nebodera ?ime se na licu mjesta ukazalo na mogu?nost privremenog koritenja prostora koji ima potencijala za revitalizaciju.

 

Drugi dan susreta bavio se temom malih intervencija i umjetnosti u javnom prostoru. Davorka Peri? je predstavila svoje bogato iskustvo na temu s aspekta humanistice. Tako je opisala povijest prve nespomeni?ke skuplture Prizemljeno sunce Ivana Koari?a koje je motiviralo brojna okupljanja i izraavanje stavova, odnosno formiralo mjesto okupljanja u javnom prostoru i osnovu za razne manifeste. Umjetni?ke intervencije u javnom prostoru ?esto poti?u reakcije javnosti i stvaranje ireg javnog miljenja, na primjer splitski Crveni peristil i Crni peristil. Jedna od najvanijih karika u stvaranju vrijednih javnih prostora je edukacija, posebno mladih i djece, pa su tako opisane brojne inicijative na tu temu. Prezentirana su nastojanja Akupunkture grada u intervencijama u javnom prostoru te opisani grafiti koji nastaju kao prirodna reakcija na odre?ene drutvene situacije. Kreiranjem javnih prostora stvara se identitet zajednice, a trenutno se javni prostori u Hrvatskoj stvaraju bez definirane zakonske regulative.

 

IMG 20180619 180139 resize

 

 

Petra Sapun Kurtin pristupa istraivanju gradova iz drutveno humanisti?kog aspekta te za razliku od prakti?nih primjera od kojih polaze arhitekti u svojim istraivanja kre?e od apstraktnog. Tema izlaganja bila je kriti?ko i?itavanje grada u narativima, na primjeru New Orleansa i Zadra koji su primjeri gradova koji posjeduju mitski status u globalnom imaginariju. Posebno je istaknuta percepcija gradova kroz narative, odnosno pri?e, s kojima se stanovnici s lako?om poistovje?uju, ali ih isto tako prenose drugima.

 

Na kraju drugog dana predstavljeni su rezultati ovogodinje radionice Gradionica provedene u organizaciji Drutva arhitekata Zadra. Radionica je na interdisciplinaran i integralan na?in pokuala prona?i rjeenje za oivljavanje naputenih javnih prostora stambenog naselja Bili Brig. Tako je osim prostornih intervencija osmiljen i program aktivnosti koje bi se mogle odvijati u naselju tijekom godine.

 

 

 

Maja Kireta i Emilija Vlahek