Villa Oblath
KATALOŠKI BROJ 123
TOPOGRAFSKE KOORDINATE (KARTA)
IME GRAĐEVINE Vila Oblath
ADRESA GRAĐEVINE Slavenska ulica 22
AUTOR Zlatko Neumann
GODINA 1934
INVESTITOR Julio i Klara Oblath
IZVOĐAČ nepoznato
NAMJENA/TIPOLOGIJA Stambena građevina – individualna obiteljska kuća
DANAŠNJI VLASNIK/KORISNIK Vlasnik: Općina Varaždin
Korisnik: Savez slijepih i slabovidnih osoba Varaždin
Korisnik: Savez slijepih i slabovidnih osoba Varaždin
ZAKONSKA ZAŠTITA ne
PRISTUPAČNOST I INFORMACIJE Vanjsko razgledavanje 0-24 h
Unutarnji razgled – Građevina je zatvorena za javnost.
Razgledavanje uz prethodnu najavu.
Mail: udruga.slijepih.varazdin@vz.t-com.hr
Unutarnji razgled – Građevina je zatvorena za javnost.
Razgledavanje uz prethodnu najavu.
Mail: udruga.slijepih.varazdin@vz.t-com.hr
DJELA U BLIZINI VILA FRIEDLANDER
autor Z. Neumann
adresa: Masarykova ulica 18
kat. broj:
VILA MILIĆ
autor: ???
adresa: Masarykova ulica 15
kat. broj:
STAMBENA ZGRADA
autor: G. Knežević
adresa: Masarykova ulica 8 i Slavenska ulica 1a/b/c
kat. broj:
autor Z. Neumann
adresa: Masarykova ulica 18
kat. broj:
VILA MILIĆ
autor: ???
adresa: Masarykova ulica 15
kat. broj:
STAMBENA ZGRADA
autor: G. Knežević
adresa: Masarykova ulica 8 i Slavenska ulica 1a/b/c
kat. broj:
LITERATURA Benić Hlebec, Nada, (2005.), Konzervatorska studija za Generalni urbanistički plan grada Varaždina, Zagreb
Sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća arhitekt Zlatko Neumann pozicionirao je na dvije susjedne parcele dvije obiteljske vile, jednu u Slavenskoj ulici (vila nekadašnjeg vlasnika tvornice svile Julia Oblatha i njegove žene Klare), te jednu u Milčetićevoj (vlasnika inženjera Friedländera, koji je također radio u tvornici svile). Međusobno pozicionirane jedna iza druge, vile stvaraju dojam kao da su na istoj parceli.
Na pročeljima obje vile Neumann je primjenio postulate redukcije ornamenata. Vanjska čistoća pročelja odraz je funkcionalizma te vodi ka stvaranju čistih pravilnih geometrijskih formi lišenih svega suvišnog. Suzdržana pojavnost kuće u suprotnosti je s bogato razvedenom organizacijom unutrašnjih prostora. Interijer obiju kuća riješen je kroz Loosovski raumplan – izmjenu visina prostorija prema hijerarhiji uz obavezno pretapanje prostora. Utjecaj Adolfa Loosa, oca moderne arhitekture i jednog od najznačajnijih arhitekata u povijesti nije slučajan – Loos je bio Neumannov profesor i prijatelj. Obje vile pripadaju među najznačajnija ostvarenja međuratne stambene arhitekture u Hrvatskoj. Od razdoblja izgradnje često su publicirane u raznim časopisima i znanstvenim radovima. Danas su obje vile devastirane.